|KOLUMNA| - Nacija i Nacionalizam

Stranice Mladeži mjesto su interakcije na kojemu svi možemo podijeliti svoje misli, ideje i stavove. Komunikacija je dvosmjerni proces stoga Vas molimo da nam šaljete svoje tekstove koje ćemo rado objaviti. Pritom Vas molimo da vaši radovi budu u skladu s demokršćanskim i narodnjačkim vrijednostima, Domovinskim ratom i doktrinom prvog hrvatskog predsjednika Dr. Franje Tuđmana vodeći pritom računa o pluralizmu mišljenja i uvažavajući druge i drugačije.  Svoje uratke možete slati na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. . 

Domoljublje u teoriji i praksi

Nacija i nacionalisti

Biti rodoljubom, patriotom i nacionalno osviještenim unatoč nametnutim negativnim konotacijama nije ništa loše. Štoviše! Naciju čine objektivni i subjektivni elementi, pri čemu pod objektivne podrazumijevamo zajednički jezik, religiju, teritoriji koji se naseljava i zajedničku povijest odnosno jedinstvo vođenih ratova. Ovaj subjektivni element nije manje bitan, a odnosi se na osjećaj pripadnosti određenoj zajednici. Upravo na tom elementu nacije kao političkog pojma može se i mora raditi.  Da bi određeno društvo bilo produktivno potrebna je između ostalog homogenost koja se postiže kroz konstruiranje političkog oblika zajedništva određenog naroda odnosno naciju. Upravo je to postizanje homogenosti razlog zbog kojega Amerikanci već od predškolskog uzrasta djecu uče poštivati nacionalne simbole, pred početak nastave dižu državnu zastavu, te pjevaju himnu. Za kreirati naciju potrebni su konstitutivni elementi. Za neke narode to su Povelja o neovisnosti, Ustav.  Hrvati se oko malo čega slažu, ponajmanje oko svojih konstitutivnih elemenata. Baš kad smo pomislili da je Domovinski rat svetinja, dogma i događaj iz naše povijesti čije će se relativiziranje zakonom zabraniti javljaju se nove inicijative s Markova trga koje uz pomoć udruga civilnog društva iz cijelog 'regiona' žele postaviti 'nove temelje' hrvatske države.

Prakticiranje nacionalizma nekad i sad

Nekad su mladi rodoljubi svoj bunt, domoljublje i težnju za pozitivnim promjenama iskazivali paljenjem mađarskih zastava i zazivanjem slavnih vojskovođa hrvatskih korijena. U nešto novije vrijeme pojavom socijalno i politički angažiranih bendova, glazbe i subkulturnih skupina taj bunt izražavao se drugačije. Odlascima na utakmice rivala gdje je šport bio u trećem planu, borbom za hrvatski književni jezik, slušanjem određenih rock grupa ili posjetama  Sv. Katoličkoj crkvi u vrijeme kad su ispred stajali brkati milicioneri s psima.

Za hrvatski nacionalizam važno je naglasiti da on nikada nije bio osvajačkog karaktera, odnosno hrvatski narod uvijek se kroz povijest homogenizirao u odnosu na druge. Braneći se od turskog, austrijskog, mađarskog ili srpskog nacionalizma formirao se hrvatski nacionalizam, redovito obrambenog karaktera.

Danas kad je stvorena država, vizijom prvog hrvatskog predsjednika Dr. Franje Tuđmana i trudom, krvlju i znojem hrvatskih branitelja vrijeme romantičnog nacionalizma usmjerenog isključivo na težnju za vlastitom državom je prošlo. Vrijeme evolucije našeg nacionalnog identiteta dolazi. To je možda i najveći izazov naše generacije, mladih i onih koji se tako osjećaju.

Pjevanje Vile Velebita ili bunt prema policiji više nemaju isti povod i efekt kao kada je to radio neki mladić  u 'spitfire' jakni iz Dubrave ili sa Spinuta.

Danas je domoljublje potrebno izražavati na drugi način. Prvenstveno to su rad, znanje i poštenje. Stjecanje kompetencija za izgradnju društva koje se neće temeljiti na kadroviranju podobnih, već sposobnih, poslušnih već odvažnih koji su svjesni da kradući državu, njene institucije i građane zapravo kradu budućnost svojoj djeci.

Gordan Dado Fržop