Priopćenje za medije povodom obilježavanja Međunarodnog dana materinskog jezika

Materinski jezik jest jezik koji usvajamo sponatno u svojoj obitelji ili  okolini od ranoga djetinjstva. To je jezik kraja u kojem smo rođeni, jezik naroda kojemu čovjek pripada.  Materinskim jezikom služimo se najbolje i najpreciznije – jer je u nas usađen od naših početaka, njime smo progovorili. Istraživanja pokazuju kako je znanje materinskoga jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja te da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće.

Valja naglasiti kako standardni jezik nije materinski. Standard se uči u obrazovnim institucijama, a materinski jezik usvaja u obitelji. U početku bijaše riječ – ali ne bilo kakva, nego zavičajna, materinska.

UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog Bangladeša proglasio dan 21. veljače Međunarodnim danom materinskog jezika. Važnost toga dana potvrđena je godine 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini. Od tada se svake godine slavi u svijetu Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda, ali i kao podsjetnik na obavezu očuvanja vlastitog jezika,  poticanje jezične i kulturne raznolikosti te višejezičnosti na globalnoj razini.

Izumiranje koje prijeti brojnim jezicima diljem svijeta, prijetnja je i svijetu u cjelini zbog bogatstva koje se na taj način gubi u nepovrat. Smrt jezika istodobno znači i nestanak kulturnoga nasljeđa. UNESCO-ov atlas ugroženih jezika trenutno bilježi 2.474 jezika kojima prijeti izumiranje. Uz to, atlas bilježi i 230 jezika koji su nestali od 1950. godine. Poražavajući  podatak je da svake godine u svijetu izumre 25 jezika (svaka dva tjedna jedan jezik manje) i da će se, ne promijeni li se nešto, do kraja 21. stoljeća, sadašnji broj jezika koji iznosi oko 6.000 - prepoloviti. Na području Hrvatske tri su jezika navedena u kategoriji "ozbiljne opasnosti". Riječ je o istriotskom ili istrorumunjskom jeziku (žejanski i vlaški govor) kojima na području Istre govori tek nekoliko stotina ljudi, arbanaškom jeziku koji se govori u okolici Zadra i rusinskom jeziku (istočna Slavonija). Dalmatski jezik izumro je koncem 19. st., a njime se govorilo u mnogim dalmatinskim gradovima do 15. stoljeća te na Krku (veljotski govor) do konca 19. stoljeća.

Na Međunarodni dan materinskog jezika Mladež HDZ-a Rijeke i PGŽ-a konstatira da hrvatski jezik, koji smo u prošlosti morali spašavati od nasilnog potiskivanja i jugounitarizacije, danas moramo braniti od ravnodušnosti. Hrvatski je jezik zaštićen Ustavom RH i Ugovorom o EU. Od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, hrvatski jezik postao je 24 službenim jezikom Europske unije. Prava i obveze u EU-u u području jezika zaštićeni su europskim zakonodavstvom. Na temelju prve uredbe Zajednice iz 1958. institucije Zajednice dužne su prevesti zakonodavstvo na sve službene jezike EU-a te na upite građana odgovarati na jeziku upita (članak 2., članci 20. i 24. Ugovora o funkcioniranju Europske unije).

No svjedoci smo poplave anglizama (npr.: novinski naslov: Make up artistice na back stageu za break on bullinga bježe u šoping; tender, last minute ponuda), čak i pokušaja kroatizacije anglizama (brejk, atačment, lajkati, šerati) i njihove uporabe u službenim situacijama koje prije svega zahtijevaju korištenje standardnog hrvatskog jezika. Valja napomenuti kako i Trgovački sud prema Zakonu o trgovačkim društvima doprinosi pa čak i potiče narušavanje standarda i norme hrvatskoga jezika upisujući u registar sva imena tvrtki po željama hrvatskih vlasnika, ali na nehrvatskom jeziku s obrazloženjem poticanja globalne ekonomije. Šećući hrvatskim ulicama i čitajući natpise na trgovinama (Food City, Accessories) i reklamnim plakatima (Student Day Festival, ATP UMAG - Your holiday break point) možemo se zapitati u kojoj se zemlji nalazimo.

Kako bismo bili u tijeku s modernim vremenom uskoro ćemo razgovarati sam i jedino na tamo nekom kroengleskom jeziku, pa će razgovor zvučati: „Prije briefinga uzeo sam coffee 2 go. Na briefingu smo dobili feedback o prošlom tenderu. Zadovoljni smo rajtingom, pa smo se dogovorili za team building. Pronašli smo zanimljivu last minute ponudu. By the way,  ponuda je all inclusive.“

Mladež HDZ-a Rijeke i PGŽ-a protivi se banalizaciji jezika i takvoj odluci jer je jezik odraz onoga što jesmo i za što smo se stoljećima borili, a ravnodušni stav vladajuće koalicije prema hrvatskom jeziku dovodi do mogućeg narušavanja nacionalnog identiteta. Današnji je dan prilika da ponovimo tvrdnju o neospornom pravu na posebnost vlastitog jezika koji je neotuđiv dio našeg identiteta i da podsjetimo na povijest hrvatskog jezika koja nam je bez ikakve skromnosti slavna i veličanstvena. Briga o jeziku nije rezervirana za „neke druge“, nego za sve nas. To je pitanje elementarne osobne higijene, a ne nikakve nasilne „kroatizacije ili hrvatizacije“.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana materinskog jezika Mladež HDZ-a grada Rijeke u suradnji s Povjerenstvom Mladeži HDZ-a PGŽ, poziva Vas na predavanje „Materinski jezik: značenja i izazovi“ u petak, 21. veljače u 18 sati, u prostorijama stranke na Jadranskom trgu 1/1.

 O materinskom jeziku i promjenama koje prolazi, jezičnom puritanizmu, engleskom kao globalnom jeziku, utjecaju engleskih posuđenica na hrvatski jezik te mnogim drugim zanimljivostima vezanim uz jezik koji se neprestano mijenja govorit će nam profesor Nikola Tutek. Tutek je diplomirao 2003. godine na Filozofskom fakultetu u Rijeci, smjer engleski i hrvatski jezik i književnost. Trenutačno je asistent na Odsjeku za anglistiku pri Filozofskom fakultetu u Rijeci. Vodio je lektorat za hrvatski jezik na Sveučilištu Immanuela Kanta u Kalinjingradu u Rusiji te je podučavao i mađarske studente hrvatskome jeziku o čemu će biti govora na predavanju.

U ime Gradskog odbora Mladeži HDZ-a Rijeka: Iva Sušić, dopredsjednica

U ime Povjerenstva Mladeži HDZ PGŽ-a: Marin Šarlija, član