NaslovnicaNovostiUsklađenost obrazovanja s tržištem rada

Warning: getimagesize(images/stories/tiskovna.jpg) [function.getimagesize]: failed to open stream: No such file or directory in /home/mladez23/public_html/plugins/content/smartresizer/smartresizer.php on line 468

Usklađenost obrazovanja s tržištem rada

 

6. travanj 2013. Mladež HDZ-a PGŽ-a održala je konferenciju za medije na temu „Usklađenost obrazovanja s tržištem rada“. Hrvoje Perić član ŽO Mladeži HDZ-a PGŽ-a i predsjednik Mladeži GO Kastav istaknuo je kako Hrvatska danas, tri mjeseca prije ulaska na europsko tržište od 500 milijuna ljudi , teško može biti zadovoljna s konkurentnošću svoje radne snage zbog loše obrazovne strukture, niske uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i velike neusklađenosti potreba gospodarstva s ishodima obrazovnog sustava. Perić naglašava kako pridruživanje u EU-u postavlja Hrvatskoj daljnje zahtjeve izgradnje obrazovnog sustava koji bi omogućio visokostručnu radnu snagu i kompetitivnost koja se izravno može natjecati sa zaposlenima drugih zemalja članica EU-a. Najvažniji pomak u europskoj obrazovnoj politici tijekom ovog desetljeća je uvođenje ključnih kompetencija (EKC - EIGHT KEY COMPETENCES) kao središnjeg koncepta u području obrazovanja. Naposljetku Perić konstatira kako se kompetencije smatraju osnovnim preduvjetom za ispunjenje osobnih ambicija svakog pojedinca, aktivno sudjelovanje u različitim društvenim procesima te mogućnost zapošljavanja u društvu znanja.

Davor Butković, dopredsjednik Mladeži HDZ PGŽ-a i predsjednik Mladeži GO Novi Vinodolski, konstatirao je kako kod srednje školskog obrazovanja hrvatska organizacija nastavnih planova i programa vezanih uz  pojedine predmete i načini podučavanja, u kojima je težište stavljeno na činjenično znanje i pasivno učenje, ne omogućuje stjecanje visokorazvijenih tehničkih, tehnoloških i društvenih znanja, stručnosti i sposobnosti potrebnih u konkurentnom gospodarstvu. Butković ističe da Hrvatskim učenicima trebaju načini podučavanja koji potiču odgovornost, učenike nagrađuju za poduzetnost, usmjerenost na drugačiji način razmatranja i rješavanja problema, dopuštaju učenje iz pogrešaka te korištenje činjenicama i idejama u smislenom okruženju i uvjetima. Kada je riječ o strukovnom obrazovanju potrebno  je kontinuirano omogućiti stjecanje kompetencija važnih za daljnji profesionalni razvoj pojedinca ali i porast znanja i inovativnosti društva. Kako bismo dosegnuli takav razvoj strukovnog obrazovanja, nužno je definirati mehanizme koji omogućavaju brzo reagiranje sustava na promjenljive zahtjeve tržišta, među ostalim adekvatnom brzinom prilagodbe obrazovne ponude i kurikuluma te usklađivanjem s visokim obrazovanjem. Stoga je ključno voditi se u kreiranju obrazovne politike relevantnim informacijama i analizama tržišta rada i donositi odluke na temelju dokaza i relevantnih podataka, zaključuje Butković.

Sanjin Baković, predsjednik Mladeži HDZ-a PGŽ-a i nacionalni dopredsjednik Mladeži HDZ-a ističe kada je riječ o visokom obrazovanju kako temelji edukacije trebaju biti programi i zanimanja koja kreiraju specifična, kako teorijska, tako i praktična, znanja i vještine za čijom primjenom postoji potražnja na tržištu rada. Studenti u 90% slučajeva nakon završenog prediplomskog studija upisuju diplomski, jer poslodavci ne prepoznaju prvostupnike  kao buduće zaposlenike , smatrajući da nisu kompetentni za posao koji zahtjeva visoku stručnu spremu. Baković navodi kako prema podacima Eurostata u razvijenim zemljama poslodavci smatraju da prvostupnici zadovoljavaju za 70 % radnih mjesta, a u Americi i više. Naši poslodavci u istom istraživanju navode da su prvostupnici dobri za 11 % radnih mjesta. Pitamo se što je tome razlog?  Diplomski studij trebao je biti namijenjen studentima koji bi produbili svoja znanja za ozbiljnije bavljenje znanošću, a Ministarstvo danas ne zna što će s 2.500 znanstvenih novaka koji su bili među 10% najboljih u svojoj generaciji i u koje su uloženi desetci milijuni kuna i koji su trebali biti budućnost Hrvatske. Sveučilišni obrazovni sustav ne prati potrebe gospodarstva pa fakulteti obrazuju ljude u zanimanja za koje se teško pronalazi posao, ako se s druge strane, u određenim strukama pojavljuje veliki manjak, zaključuje Baković.

Baković poručuje na kraju kako se  Mladež Hdz-a Primorsko-goranske županije zalaže se za sljedeće:

-          usklađivanje kvota na fakultetima u skladu s tržištem rada kako se ne bi dogodilo da se na zavodu za zapošljavanje npr. nalazi 4.000 mladih ekonomista ili pravnika

-          da bi mogli povezati obrazovanje s tržištem rada potrebno je da u školskim i fakultetskim vijećima sjede i učenici i studenti koji su završili strukovno obrazovanje ili fakultet iz određenih struka i određeno vrijeme rade u privredi kako bi mogli apelirati na nepravilnosti koje se u našim obrazovnim institucijama uče, a  tržište rada ne zahtjeva

-          rasterećenje profesora odnosno asistenata kako se ne bi dogodilo da određeni profesori ili asistenti predaju nastavu kroz 4 – 6 kolegija kroz obrazovanje jer smatramo da se ne mogu kvalitetno obavljati obveze, a još manje obrazovati mlade i buduće intelektualce s obzirom na  vidno opterećenje,

-          održavanje praktičnog dijela nastave kako bi pomogli mladim ljudima koji se obrazuju da što jednostavnije, brze i lakše upoznaju sa standardima novih tehnologija koji je primjenjuju u radnim okruženjima

-          održavati teorijsku nastavu u skladu s tehnologijama koje se koriste u današnjem razvijenom globalnom svijetu, kako se ne bi dogodilo da se na fakultetima uči prema knjigama iz 1986., a one su slične onima iz 1950.

-          educiranje profesora u skladu s današnjim tehnologijama kako se ne bi dogodilo da većina njih priča o zastarjelim tehnologijama kao danas

-          kada određeni steknu uvjete za mirovinu potrebno ih je poslati u mirovinu kako bi mogli zaposliti nove mlade i kompetentne kadrove, a ne kao danas ne znamo što ćemo sa 2.500 mladih znanstvenih novaka koji su bili medu 10% najboljih u svojoj generaciji, a one što se zaslužili mirovinu vučemo poput mrtvih trupa.

-          s obzirom da smo ispunili sve uvjete i od 1.7.2013. smo punopravna članica zemalja EU zalažemo se za obrazovanje u osnovnim školama koje traje 9 godina budući da se takav tip obrazovanja primjenjuje u zemljama EU, a ne kao što ova Vlada nastoji tih godinu dana svrstati u predškolski odgoj jer smatramo da osobe koje rade u predškolskom odgoju nisu kompetentne za educiranje najmanjih, a samim time uštedili bi novce jer ne bi trebalo plaćati ljude koji su kompetentni za takvo što već bi to odrađivali nastavnici unutar svoje satnice, a djeca u RH bi imala svjedodžbu poput djece koja se školuju u EU.

 

 

 

 

Galerija

Kontaktirajte nas

01/4553-000

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Trg žrtava fašizma 4/IV, 10 000 Zagreb

Tko je online

Imamo 157 gostiju i nema članova online